Svjesno disanje

Disanje (dah) je primarna potreba bez koje nema života. Kao fiziološki proces disanje je nesvjesno uz nadzor autonomnog nervnog sustava, ali ga se može i voljno kontrolirati. Svjesnim disanjem povećavamo apsorpciju kisika čime možemo poboljšati naš zdravstveni status. Nažalost, većina ljudi diše nesvjesno, automatski, što rezultira plitkim dahom i nedovoljnim unosom kisika što na kraju dovodi i do različitih tegoba i bolesti. Zbog plitkog disanja ne koristi se puni kapacitet pluća te je eliminacija toksina putem daha otežana.

S druge strane, duboko disanje djeluje relaksirajuće kako na tijelo, tako i na um, što je dobar preduvjet za razvoj jasnog mišljenja, koncentracije i svjesnosti. Znanost je otkrila da je dah veza između uma i tijela te da svaka emocija donosi različit obrazac disanja. Bitno je navesti da su pluća zajedno s probavnim traktom i kožom jedan od glavnih puteva eliminacije nečistoća iz organizma jer se 70% otpadnih tvari koje nastanu u našem tijelu uklanjaju disanjem. Izdisanjem iz tijela ne izbacujemo samo ugljični dioksid, nego i 250 vrsta otpadnih tvari.

Budući da je disanje spona između svjesnih i tjelesnih procesa, njime možemo izliječiti i pomladiti tijelo. Svi mi imamo ugrađene mehanizme samoizlječenja, a najvažniji element koji nam je za to potreban je upravo kisik. Ukoliko priuštimo svom tijelu više kisika i time umanjimo stres, to će spontano dovesti do iscjeljivanja. Da bi kisik mogao ukloniti bolest, on se mora dostaviti u svaku stanicu i tkivo u organizmu. No, većina ljudi danas nije u mogućnosti dobiti odgovarajuće količine kisika i dovesti ga do stanica, što zbog loše kvalitete zraka osobito u gradovima, što zbog nepravilnog disanja uzrokovanog stresom. Rješenje za to je upravo u pravilnom disanju i vježbanju pravilnog disanja. Stoga je određenim tehnikama disanja moguće spriječiti posljedice tjeskobe, napadaje panike, neutralizirati želučane tegobe i dr.

Uvođenjem samo nekoliko vježbi disanja u naš dnevni ritam možemo si osigurati dovoljnu dnevnu količinu kisika i potaknuti organizam na pravilan rad. I sama znanost je potvrdila mnoge dobrobiti vježbi disanja:

Ø  smanjuju uznemirenost

Ø  pomažu kod depresije

Ø  opuštaju mišićnu napetost

Ø  uklanjaju kronični umor

Ø  olakšavaju glavobolje i migrene

Ø  pospješuju kvalitetu krvi

Ø  podižu otpornost organizma